Veliki istorijski i kulturni značaj Đerdapa, ipak, često ostaje u senci prirodnih lepota, pa ovaj predeo predstavlja utočište za brojne retke biljne i životinjske vrste. Nacionalnoi park “Đerdap” predstavlja jedno od 59 međunarodno značajnih područja za biljke u Evropi i jedno od 42 za ptice. Ovde su utočište pronašle brojne zaštićene životinjske vrste, pre svega ptice, ribe i sisari. Petnaest biljnih vrsta koje
rastu na području Nacionalnog parka, kao što su Pančićev maklen, vlasulja ili dan i noć, postoje samo na Balkanskom poluostrvu, a tu je i nekoliko endemskih karpatskih vrsta, poput devesilja ili slatke šargarepe. Ove i brojne druge zaštićene biljne vrste, upotpunjuju ovaj predeo izuzetne lepote satkan od pećina, ponora, izvora, klisura, kotlina i jezera. Đerdapska klisura je takođe i utočište za oko 159
vrsta ptica, poput surog orla, zmijara, crne rode ili sive čaplje. Ovaj izuetni biodiverzitet upotpunjen je raznim vrstama sisara, kao što su jelen, srna, vidra, šakal, ris ili divokoza.
Ljubiteljima speleologije sigurno neće biti dosadno budući da se u Đerdapskoj klisuri nalazi preko 1000 pećina jedinstvene lepote, od kojih mnoge nisu ni istražene. Posebno atraktivne su Rajkova i Lazareva pećina, koja predstavlja dom za 24 vrste slepih miševa. Oni koji su skloniji hajkingu ili planinarenju mogu da uživaju u ovoj jedinstvenoj prirodnoj scenografiji sa nekoliko vidikovaca, kao što su Veliki i Mali štrbac na Miroču, a odatle i dalje do Karpata, Velikog krša i Deli Jovana.
Ako odlutate do Tekije, pažnju će vam možda privući i Kapetan Mišin breg, nazvan po Miši Anastasijeviću, odakle se pruža veličanstven pogled na Dunav, ali i gde možete da uživate u lokalnoj hrani začinjenoj pričama o mitskim bićama koja su nekada nastanjivala ove krajeve, a od kojih je lokalno stanovništo zaziralo. U ovom kraju, verovanje u mitska bića i magijske sile održavalo se vekovima i obuhvata širok spektar najrazličitijih stvorenja, poput vampira (Moroji), veštica (Morojke), zmajeva, suđenica, vukodlaka milosnica. Narod koji živi duž klisure zazire i od vodenih duhova, pa zbog toga mnogi ni danas ne koriste čamce, niti se kupaju u Dunavu. Duž klisure možete čuti i pruče o Talasonu, koji, prema predanjima, nastaje od osobe čija je senka uzidana u neku građevinu. Vlasi u ovoj regiji i danas žive u skladu sa starim običajima, od kojih neki potiču još iz vremena kada su ovde živele zajednice lovaca-sakupljača. Neki od tih običaja odnose se na Dan medveda (Zoaursuluj) ili Dan vukova (Zoa lupilor), kada ne radi ništa; običaji vezani za Božič (Kračun), Svetog Vasilija (Sanvasij) i Bogojavljenje, kada osveštavaju (uglavnom) rečnu koju posle koriste kao lek. Narodni običaji koji se sprovode u ovom kraju, a većina je vezana za svakodnevni život, Imaju za cilj da zaštite zdravlje ukućana, imovinu, plodnost (zemlje i stoke), prizovu kišu, itd.
Bilo da krenete da iscrtavate svoju istorijsku mapu i vratite se u jedno od prvih evropskih naselja u Lepenskom Viru, sledite stope Rimskih legija do nekada nadužeg mosta u svetu (čitavih 1000 godina), idete tragom turskih osvajanja od Golupca do Fetislama (“Kapija Islama”), poput drevnih čuvara posmatrate Dunav sa Kapetan-Mišinog brega, Đerdapska klisura je, bez ikakve sumnje, idealan izbor čak i za najzahtevnije putnike.
Ukoliko ste vlasnik hotela ili apartmana u Đerdapskoj klisuri, pozivamo vas da se besplatno prijavite na sajt “Putujmo domaće” https://putujmodomace.rs/i pomognete promociji turizma u Srbiji, ali i sopstvenog turističkog objekta.